Uvodni i pozdravni govori

Energetska budućnost Hrvatske

Hrvatski energetski sektor nalazi se na sjecištu triju ključnih pritisaka – tržišnih pravila, zahtjeva zelene tranzicije i potrebe za sigurnom i stabilnom opskrbom. I dok su ciljevi jasni, put do njih postaje sve složeniji. Koliko je postojeći tržišni model sposoban odgovoriti na izazove energetske tranzicije? Treba li država preuzeti aktivniju ulogu u planiranju i investiranju ili prepustiti razvoj tržišnim akterima? Jesu li sigurnost opskrbe i stabilnost cijena postali važniji od brzine dekarbonizacije? Gdje sustav danas funkcionira – a gdje pokazuje znakove slabosti? Otvora se pitanje investicijskih prioriteta, odnosa s regulatorom i države kao partnera ili prepreke razvoju. Može li Hrvatska istovremeno imati tržišno učinkovitu, sigurnu i održivu energetiku – ili će morati jasno odabrati prioritete?

Europski energetski sektor ulazi u razdoblje dubokih promjena koje će u sljedećih pet do deset godina redefinirati odnose između država, tržišta i industrije. Energetska tranzicija više nije samo pitanje dekarbonizacije, već i pitanje sigurnosti opskrbe, cijene energije i globalne konkurentnosti europskog gospodarstva. Hoće li Europa uspjeti zadržati ravnotežu između klimatskih ciljeva i industrijske održivosti? Kakvu će ulogu imati nuklearna energija, obnovljivi izvori i uvoz energije u novoj energetskoj slici kontinenta? I najvažnije – gdje se u toj novoj energetskoj karti nalazi Hrvatska?

Pauza

Hrvatska ima značajan investicijski potencijal u energetici, no brojni projekti ostaju na papiru ili se realiziraju uz velika kašnjenja. Koji su stvarni razlozi – sporost administracije, regulatorna neizvjesnost ili nedostatak kapaciteta mreže? Zašto investitori sve češće biraju druga tržišta? Je li problem u prevelikoj regulaciji ili u nedostatku jasnih pravila igre? I ključno pitanje – može li Hrvatska ubrzati investicijski ciklus bez kompromitiranja javnog interesa?

Nove tehnologije često se predstavljaju kao ključna rješenja za energetsku tranziciju, no postavlja se pitanje njihove stvarne primjenjivosti i vremenskog okvira. Je li vodik realna alternativa ili još uvijek projekt budućnosti? Mogu li male modularne nuklearne elektrane postati dio hrvatskog energetskog miksa? I kakvu ulogu umjetna inteligencija ima u optimizaciji energetskih sustava?

Ručak