Uvodni i pozdravni govori

Energetska budućnost Hrvatske

Po udjelu obnovljivih izvora energije Republika Hrvatska je od 2004. do 2022. pala s visokog 4. mjesta na neko prosječno 9. mjesto - udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije porastao je za svega 4,52 %, s tadašnjih 23,4 % na 27,92 % u 2022., a od samog ulaska Hrvatske u EU se smanjio jer je 2013. iznosio 28.04 %. U isto vrijeme neke druge države EU, kao što su to Danska i Portugal, iskoristile su priliku za ubrzanu energetsku tranziciju te su u njoj prestigle Hrvatsku. Povećale su udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji: Danska s 14,83 % na 41,6 %, a Portugal s 19.2 % na 34.67 %. Zakočenim projektima i investicijama Republika Hrvatska je izgubila dragocjeno vrijeme gradnje lokalnog ekosustava sektora. Takav ekosustav bi pružio priliku za niskougljični razvoj te iskorištavanjem lokalnih resursa smanjio uvoz skupih fosilnih goriva i potaknuo sigurnost dobave. Ruskom agresijom na Ukrajinu pokazala se sva slabost pogrešno vođene energetske politike s plinom kao tranzitnim energentom. EU je pokrenula ubrzanu i sveobuhvatnu dekarbonizaciju  programom RePowerEU te izmjenom Direktive za promociju obnovljivih izvora energije. U EU će se tražiti minimalni udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije od 42,5 %. Tu je i nova Solarna strategija EU po kojoj treba imati instalirano 600 GW solarnih elektrana do 2030., a očekuje se da instalirana snaga vjetroelektrana na kopnu i pučini biti oko 500 GW. Uz jak IT sektor te tvrtke koje prate energetiku, Republika Hrvatska je dobila drugu šansu za buđenje i postane opet jedna od predvodnica energetske tranzicije u EU. Prezentacija će dati osvrt na prošlost hrvatske energetske tranzicije te dati viziju do 2050. godine i za kratkoročni i dugoročni razvoj energetike.

Europski i nacionalni planovi za osiguranjem pouzdane, dostupne i održive energije su pred nama, ali geopolitička neizvjesnost bitno utječe na provedbu. Što možemo očekivati na energetskom tržištu u bližoj i daljoj budućnosti? Koliko neizvjesnost na globalnim tržištima utječe na cijene energenata? Hoćemo li moći održati predviđenu dinamiku zelene tranzicije, zamjene fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije?

Ručak

Očit je rast interesa i ulaganja u obnovljive izvore energije i njihov udjel u proizvodnji i potrošnji kontinuirano se povećava. Međutim, još uvijek neki pokazatelji ukazuju da zaostajemo u odnosu na europske zemlje. Iako smo po potencijalima za solarnu i energiju vjetra te ostale izvore u vrhu Europe, još uvijek "per capita" zaostajemo za onima koji ne raspolažu tolikim prirodnim resursima i pogodnostima. Jesmo li dovoljno ambiciozni, nedostaje li nam planova i projekata ili bi se instalacija nove infrastrukture mogla ubrzati. Gdje je prostor za rast? Koje su šanse za svaki vid razvoja obnovljivih izvora energije

Na putu prema niskoubljičnoj budućnosti prošli smo nekoliko faza. Regulativa i poticaji omogućili su rast obnovljivih izvora energije i energetski miks je značajno promijenjen. Međutim, uvijek ostaje pitanje jesmo li mogli više i brže doći do zadanih ciljeva. Koje su glavne prepreke i kako ih možemo riješiti?