Business Forum

4. industrijska revolucija

Program

  • Download
    program

    267.54 KB, pdf
  • 11:40 - 12:00

    Digitalna evolucija za bankarsku revoluciju

    Svijet se mijenja, korisnici se mijenjaju, pravila igre se mijenjaju i banke se moraju promijeniti. Pogotovo jer se suočavaju s velikim izazovom tehnoloških napredaka, nove regulative i novih izazivača koji zajedno ne diktiraju samo način poslovanja, već i stil života. Živimo u digitalnom svijetu i nije bitno o kojoj je industriji riječ ili koliko je neka organizacija velika ili mala, već koliko je agilna i svjesna potrebe za promjenom. Addiko banka s razvojem digitalnih mogućnosti, poboljšanjem tehnološke infrastrukture, uvođenjem novih digitalnih platformi i jedinstvenih proizvoda, korištenjem umjetne inteligencije, s radom na softverskoj robotici, te unaprjeđenjem korisničkog iskustva sustavno radi na modernizaciji i evoluciji bankarskog poslovanja generirajući vrijednost za sebe i svoje klijente.

    Relja Marković, Addiko Bank, Izvršni direktor, Digitalne transformacije i razvoj aplikacija Grupe


    9:40 - 9:50

    Važnost digitalne transformacije za Republiku Hrvatsku

    Da bi se što uspješnije uključila u europske i svjetske procese digitalne transformacije industrije i društva, Republika Hrvatska treba čim prije razviti novu strategiju digitalizacije industrije, javne uprave i javnog sektora, modernizirati obrazovni sustav te povećati ulaganje u istraživanje i razvoj. Republika Hrvatska preuzima 2020. godine predsjedanje Europskom komisijom i važno je do tada provesti digitalnu transformaciju hrvatske industrije i društva kako bi se razvilo novo digitalno i inovativno gospodarstvo.

    Mario Antonić, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Državni tajnik


    9:50 - 10:15

    Kako dobiti najviše iz digitalizirane europske industrije

    Digitalizacija transformira naše društvo, poslove i tržišta rada tijekom posljednjih dvadeset godina. Poboljšava životni standard, povećava životni vijek i kvalitetu života. Međutim, ona također ima disruptivne učinke, posebno na tržištu rada. Automatizacija i nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija učinit će neke od današnjih poslova suvišne, ali i stvoriti nova radna mjesta s potražnjom za vještinama kojih još nismo ni svjesni. Od ključne je važnosti za socijalnu koheziju i održivost društvenih i poslovnih modela da se tehnološkim promjenama učinkovito upravlja kako bi maksimizirala koristi i minimizirali negativni učinci.

    Max Lemke, European Commission - Digital Single Market, Head of Unit


    10:15 - 10:40

    Njemački put u Industriju 4.0

    Kako se je Njemačka nosila sa spoznajom da je na pragu nove industrijske revolucije (2011/2012 godine)? Koje su se akcije pokazale uspješnima, gdje su se pojavili problemi i koje su akcije bile neuspješne. Friedrich Vollmar predstavlja preporuke i puteve kojima bi se razvitak mogao nastaviti. Predstaviti će i Platformu Industrie 4.0 njemačkog Ministarstva gospodarstva i energetike te Ministarstva obrazovanja i istraživanja, navest će razloge zašto je osnovana, koji su joj glavni zadaci i ciljevi.

    Friedrich Vollmar će predstaviti Platformu Industrie 4.0 njemačkog Ministarstva gospodarstva i energetike te Ministrastva obrazovanja i istraživanja. Navest će razloge zašto je osnovana, koji su joj glavni zadaci i ciljevi.

    Friedrich Vollmar, , Ambassador of the Plattform Industrie 4.0


    11:20 - 11:40

    Lean digitalna transformacija industrije i javnog sektora

    Trenutačno stanje po pitanju uključenosti hrvatske industrije i društva u Industriju 4.0 je relativno dobro, ali Hrvatska sve više zaostaje za zemljama Europske unije po pitanju primjene digitalnih tehnologija. Prema zadnjem izvještaju Europske komisije Republika Hrvatska se nalazi na 25. mjestu po vrijednosti DESI indeksa.Pozitivni primjeri u primjeni Industrije 4.0 i njenih dijelova najviše su prisutni u znanstvenoj zajednici kroz europske projekte na područjima robotizacije, pametnih materijala, pametnih elektrodistribucijskih sustava te obnovljivih izvora energije.

    Nedeljko Štefanić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Voditelj Katedre za upravljanje proizvodnjom


    12:00 - 12:20

    Ekosustavi u fokusu digitalne transformacije poduzeća i razvoja Smart Industry

    Ekosustavi, i na razini poduzeća, i na razini čitavih industrija, postali su ključni faktor uspješnosti digitalne transformacije, odnosno apsorpcije digitalnih tehnologija i 4. industrijske revolucije. Transformacija suradnje u ekosustavu (kroz virtualne zajednice) između proaktivnih sveučilišta, inovativnog gospodarstva i pametne javne uprave, u fokusu je Smart Industry inicijativa. Na jednoj strani primjena umjetne inteligencije i tehnike eksperimentiranja postali su ključ za razvoj inovacija, a na drugoj strani digitalne platforme su temelj za digitalizaciju i OTT servise sa globalnim dosegom. Kroz prezentaciju dat će se radni okvir za podizanje vertikalne industrije na razinu Smart Industry, sa mehanizmima implementacije na razini određenog poduzeća u toj industriji. Poseban naglasak dat će se na skup ključnih koraka za koje je odgovorna razina menadžmenta.

    Slavko Vidović, Infodom, Predsjednik Uprave

    Goran Marković, InfoDom, Direktor poslovnog razvoja


    11:00 - 11:20

    Pauza


    10:40 - 11:00

    Inovativno gospodarstvo za 4. industrijsku revoluciju

    Hrvatska ima neodgovarajuće industrijsku strukturu, što se odražava i na konkurentnosti. Za promjenu treba iskoristiti val ubrzane digitalizacije i za pozicioniranje u umreženom društvu. Industrija 4.0 se temelji na skoroj implementaciji pete generacije mobilne tehnologije, internetu stvari i analizi velike količine podataka. ICT potencijal je prepoznat kao važan nositelj razvoja suvremenog društva u kojem dominiraju znanje i inovativnost, međutim, digitalna transformacija traži horizontalno povezivanje i razumijevanje međusobnih odnosa svih dionika. Upravo stoga je iznimno važno dobro razumjeti i implementirati neophodne aktivnosti u svim industrijama te društvu kao cjelini.

    Hrvoje Benčić, Ericsson Nikola Tesla, Direktor digitalnih usluga i operacija


    13:10 - 14:00

    Okrugli stol: 2 – 3 – 4 – Hrvatska?

    Parni stroj jer obilježio prvu, električna energija i masovna proizvodnja drugu, automatizacija i računala treću, a sad smo u četvrtoj industrijskoj revoluciji. I Hrvatska? Neka istraživanja kažu da smo trenutno u 2,5 fazi razvoja. Što nam treba da u potpunosti usvojimo treću i uskočimo u četvrtu fazu? Mogu li svijetli primjeri iz naše sredine biti motiv da se uhvati korak s najboljima?

    Sergio Galošić, Klimaoprema, Predsjednik Uprave

    Medeja Lončar, Siemens Hrvatska, Predsjednica Uprave

    Sabina Škrtić, ENNA Grupa, Članica Uprave

    Luka Škacan, Hrvatska pošta, Direktor Službe razvoja

    Nedeljko Štefanić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Voditelj Katedre za upravljanje proizvodnjom


    14:00 - 15:00

    Ručak


    12:20 - 12:35

    Od Industrije 4.0 do Energetike 4.0

    Svaka industrijska revolucija je do sad bila obilježena s novim načinom komunikacije i novom prijetvorbom energije ili novim izvorima energije. Način na koji proizvodimo i trošimo energiju direktno utječe na konkurentnost industrije a način na koji upravljamo potrošnjom energije, koje digitalne i analitičke alate koristimo dodatno određuje smjeru prema pametnim tvornicama i industriji 4.0.. Danas s druge strane, digitalizacija povratno djeluje na cijeli energetski sektor čime energetika kao sektor gospodarstva kakvu smo do sad znali prolazi značajne temeljne promjene te se polako ali sigurno transformira prateći 4D trendove: na prvom mjestu digitalizacija a onda slijede decentralizacija, dekarbonizacija te demokratizacija. Ovi trendovi na dalje dovode do promjena u poslovnim modelima gdje se energija nudi kao usluga.

    Vlasta Zanki, HEP ESCO, Direktorica


    12:50 - 13:10

    Prilika za reindustrijalizaciju posustajuće EU ekonomije – pogled iz industrijske perspektive

    U sve turbulentnijoj, disruptivnijoj i konkurentnijoj globalnoj ekonomiji koja je upravo duboko zagazila u 4. industrijsku revoluciju kao i u eru digitalne transformacije, moramo kontinuirano nalaziti nove faktore konkurentske prednosti u pružanju proizvoda, usluga ili poslovnih modela. Ponuda koja je jedinstvena i prilagođena svakom kupcu postaje sve traženija u komparaciji s ponudama standardnih rješenja s gotovo savršenom kvalitetom. Industrija 4.0 ima u svojim postulatima kao krovni cilj upravo ponuditi krajnjem kupcu lokalizirano proizveden krojen proizvod po prihvatljivoj cijeni. Stoga, predstavlja li takva industrijska platforma šansu nesnalažljivoj i posustajućoj EU industriji da se reindustrijalizira, kako to inače strateški proklamira, te ponovno zauzme izgubljenu lidersku poziciju? Također se moramo upitati kako se RH postavlja prema sveobuhvatnom globalnom fenomenu I4.0 i koje su to industrijske grane koje mogu najviše profitirati od I4.0 kako nacionalno tako i na razini EU.

    Ernest Vlačić, Novamina Centar Inovativnih Tehnologija, Direktor


    12:35 - 12:50

    Digital Twin – novi način poslovanja

    Digital Twin jedan je od najvažnijih iskoraka novih tehnologija koju donosi primjena Industrije 4.0. Razvojem tehnologije i IT rješenja te novom poslovnom modelu u razvoju i proizvodnji proizvoda, Digital Twin omogućuje primjenu virtualnog simuliranja ponašanja proizvoda u realnom okruženju kao i primjenu iskustava korisnika i optimizaciju tog proizvoda na dobrobit svih. Korisnika jer dobije proizvod koji je kvalitetan i pouzdan, proizvođača jer je proizvod razvijen i proizveden jeftinije u kraćem roku, te cijele društvene zajednice jer se iskustva iz prakse i upotrebe ugrađuju u sam proizvod.

    Zlatko Šimunec, CADCAM Group, CEO


    Požurite!

    Osigurajte svoje
    mjesto na
    konferenciji

    Pokrovitelj

    Partneri

    Zlatni sponzori

    Sponzori

    Tehnološki partner

    Medijski partner

    Lider media
    d.o.o.

    Savska 41, 10144 Zagreb
    Telefon: +385 1 6333 500

    Marketing

    • Bojana Božanić
    • 01/6333-520
    • bojana.bozanic@lider.media
    • Jasmina Džanović
    • 01/6333-537
    • jasmina.dzanovic@lider.media
    • Vedran Višnjić
    • 01/6333-510
    • vedran.visnjic@lider.media
    • Sanja Kvastek
    • 01/6333-535
    • sanja.kvastek@lider.media

    Kotizacije

    konferencije@lider.media

    • Matija Pajurin
    • 01/6333-536
    • matija.pajurin@lider.media
    • Ivana Tomljanović
    • 01/6333-513
    • ivana.tomljanovic@lider.media

    Poslovni
    skupovi

    • Tomislav Blagaić
    • 01/6333-538
    • tomislav.blagaic@lider.media
    • Nataša Dević
    • 01/6333-527
    • natasa.devic@lider.media
    • Sandra Gašparić
    • 01/6333-547
    • sandra.gasparic@lider.media